borivoj

dragi prijatelji! svi vi koji ste malo dalje od mora a neznate sto i kako provesti dopust, moj je prijedlog da se zaputite na cres i tjedan dana za malenkosne novce provedete u eko centru "caput insulae". sve je dano na linku i pogledajte - http://www.supovi.hr/ boravak je najmanje 7 dana, ponedjeljkom se ide katamaranom iz rijeke na cres gdje vas oni ocekuju. ustajanje je u 8, dorucak u 8,30, potom se radi od 9-13 sati kad je rucak. ostatak vremena vi ste slobodni, sve za simbolican novac kojim se placaju tri obroka. plaza je 7-10 minuta hoda. vise ces doznati sa linka. idealno za mlade 7 i 8 mjesec. odlicno je i 9 i 10 mj. pogotovo jer je more toplo, manja guzva, i nezaboravan miris jeseni za one malo starije. eko-centar posjecuju mladi iz cijelog svijeta. dobar broj brakova sklopljen je nakon volontiranja. ljubav cini cuda. ako vi kao roditelj niste u mogucnosti doci, uputite vasu dijecu da volontiraju, svi preko 16 godina. pismo molim vas uputite i prijateljima. prethodno se oko svega ostalog dogovorite sa eko-centrom i utanacite detalje boravka. lijepi pozdrav, borivoj http://budan.blog.hr/

dragi prijatelji! svi vi koji ste malo dalje od mora a neznate sto i kako provesti dopust, moj je prijedlog da se zaputite na cres i tjedan dana za malenkosne novce provedete u eko centru "caput insulae". sve je dano na linku i pogledajte - http://www.supovi.hr/ boravak je najmanje 7 dana, ponedjeljkom se ide katamaranom iz rijeke na cres gdje vas oni ocekuju. ustajanje je u 8, dorucak u 8,30, potom se radi od 9-13 sati kad je rucak. ostatak vremena vi ste slobodni, sve za simbolican novac kojim se placaju tri obroka. plaza je 7-10 minuta hoda. vise ces doznati sa linka. idealno za mlade 7 i 8 mjesec. odlicno je i 9 i 10 mj. pogotovo jer je more toplo, manja guzva, i nezaboravan miris jeseni za one malo starije. eko-centar posjecuju mladi iz cijelog svijeta. dobar broj brakova sklopljen je nakon volontiranja. ljubav cini cuda. ako vi kao roditelj niste u mogucnosti doci, uputite vasu dijecu da volontiraju, svi preko 16 godina. pismo molim vas uputite i prijateljima. prethodno se oko svega ostalog dogovorite sa eko-centrom i utanacite detalje boravka. lijepi pozdrav, borivoj http://budan.blog.hr/

GOZD 2007 ----------------- Od 1975. godine sastajemo se i druzimo na nasoj livadi "jasa", bolje receno na nasoj "rajskoj livadi", sada je to "Drustvo ljubitelja prirode i drevnih mudrosti" ranije "Teozofski kamp". Gozd Martuljek nalazi se na putu od Jesenica prema Kranjskoj Gori. Cetiri kilometra prije Kranjske Gore s desne strane je hotel Spik i odatle se vidi najlijepsi pogled na Julijske Alpe/Martuljkovu skupinu. Dalje, ide se cestom preko zeljeznog mosta do prije "Pansiona Spik" je parking, a lijevo cestica preko potoka Martuljek, priblizno 300 metara je nas kamp/livada okruzena borovom i jelovom sumom na samom uscu Martuljscice u Savu Dolinku. Lokacija na kojoj je smjesten kamp pripada Nacionalnom parku Triglav. Raspored predavanja dobio sam od predsjednice drustva Marije Mojce Vilar. Za sve informacije molim vas zainteresirani neka se jave na jednu od adresa: - Ivica Padjen, P.Juricica 5, 51000 Rijeka, tel: +385 91 53 90 733 ili ivica.padjen@inet.hr - Mojca Vilar, Cesta Talcev 14, 1230 Domzale, tel: 041 274 297 ili mojca.vilar@gmail.com - Ljubica Debeljak, Temeniva 73, 1296 Sentvid pri Sticni, tel: 041 993 288 <img src="http://www.karolina-rijecka.com/gozd1.jpg"> <img src="http://www.karolina-rijecka.com/gozd2.jpg"> Jos dvije fotke Janje Pokleke sa njenim tekstom pogledaj: http://www.astro-art.net/forum/ ides na "duhovnost i alternativa" -> zatim na "religija i filozofija" -> TAKO MI PONEKI PUT DODJE - > potraži stranicu (5) i naci ces 2 fotke sa tekstom iz kampa u Gozd Martuljku. Raspored predavanja: Pon.30.7.ob 10. uri:Vili Stepančič, Zlata Fon : AJURVEDA-ZDRAVILNA OLJA ob 16.uri Oleg Križanovski:ŽIVLJENSKE ZGODBE To.31.7.ob 10. uri: Anđela Peršurič: SU JOK ob 16.uri: Delavnica: SU JOK Sre.1.8.ob1o. uri: Anton Komat: SIMBIOTSKI ČLOVEK ob 16.uri M. Vejvoda :NAROBE RAZUMLJENI SIMBOLI IZ PRADAVNIN Čet.2.8.ob 10. uri: Nara Petrovič: UTRINKI IZ INDIJE ob16.uri: Vesna Hrvatin in Tomaž Kogoj: Pet. 3.8. po zajtrku izlet na Jasenje pozno kosilo ob16.uri Lidija Ciglar: PARTNERSKI ODNOSI (ljubezen ni čustvo) Sob.4.5.ob10. uri: Društvo BINDU: PSIHODRAMA Program: Sob. 21. 7. ob 12.uri odprtje kampa 2007 NOVA DOBA - NOVA ZAVEST - Ivica Pađen Ned. 22.7. ob 10. uri: Karl Lutschitsch : SOLEOPATIJA ob 16. uri pon. 23.7. ob 10.uri: Đurđica Kovačić:REINKARNACIJA,KARMA in DARMA ob 16.uri: D. Kovačić: YOGA V DVOJE Z MASAŽO To. 24.7. ob 10. uri: Vida Rojc :TAHIONI ob 16. uri Jana Eitner : AROMATERAPIJA Sre. 25.7. ob 10.uri: NAREDIMO SI NAJLEPŠO JASO NA SVETU v SODELOVANJU S PALČKOVO DEŽELO ob 18. uri Skupščina društva GOZD : vabljeni vsi prisotni Čet. 26.7. ob 10.uri: Franci Božjak :PASTI POSTA,VEGAN.,VEGET.16.uri: Skupina Giorgia Dibitonta : SREČANJA Z NEBESNIMI ANGELI Pet. 27. 7.po zajtrku izlet na Jasenje, pozno kosilo, zvečer ob ognju LIT. VEČER: z Josipom Alenko, Darjo in še s kom Sob. 28. 7. ob 10.uri :Sanja Lončar: KAKO SI VRNEMO ENERGIJO S HRANO IN DRUGIMI METODAMI, KANDIDA - nadalj. tudi pop. ob 16. uri Ned. 29. 7. ob 11.uri sv.MAŠA NA JASI: Tili Havliček ob 16.uri Tili Havliček : ANGELI Vsako jutro ob 7.uri bo Jogo vodil Ivida Pađen - 1.teden ob 18.uri Tai Chi : Tedi Turk , 2.teden ob 18.uri:Vaje za hrbtenico:Anđela Peršurič Svete plese bo vsak večer vodila Darja Bažec ------------------------------------------------------------------------- http://budan.blog.hr/ http://karolina-rijecka.com U Rijeci, 29.06.2007. godine Borivoj Bukva

IZLOŽBA CRTEŽA BORIVOJ BUKVA PTICA U KAVEZU (haiga crtez) Izlozbu ce otvoriti: Karlo Dosen U programu otvorenja sudjeluje: Ania Skrobonja, slikar i pjesnik GALERIJA NEBESKA, ATELIJER DOSEN, Sveucilisni kampus Trsat, Rijeka 06.06.-14.06. 2007. srijeda, 06.lipnja u 19 sati - otvorenje izlozbe —————————————————— O Umjetniku: Recenzija dr.sc.Jadran Zalokara na haiga crteze. Haiku pjesnikovanje tradicijski je komplementarno likovnim izrazajem. Hokku trostih prati haiga crtez, ili modus summie-slikarstva sto poetskom izrazaju adira likovnu dimenziju i zaokruzuje duhovni dozivljaj satorickog trenutka. Koristenje tehnike akvarela tek malo odstupa od tradicijske spojenosti haikai kosmosa, ali dopusta sve ono sto je inherentno duhu tog pjesnikovanja. Ljepota trenutka koji jest bljesak i isceznuce, tom se tehnikom nagovjestava u preljevanju obrisa i tonova mekoce likovnog znaka. Sve je valer i titracija s naznakama likovnog asketizma koji se skriva u tonusima kolorita na obzorju lika i sjene. Haiku izmice svakom definiranju a akvarel svakoj fiksaciji. Jos i vise, oni mogu zajedno. Borivoj Bukva, nakon mnogih izlozbi, ovom se tehnikom priblizava uspjesnoj duhovnoj simbiozi Rijeci i Slike, subtilnim priklonom tragajuci za zajednistvom poludimenzionalnosti koja potencijalno prebiva u izvornosti pjesnikovanja i likovnog bivstvovanja. /dr.sc. Jadran Zalokar/ http://www.worldhaiku.net/images/haiga/03/B.Bukva03.jpg http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/14th/bukva.htm http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/18...rivoj_bukva.htm http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/36...ivoj_bukva.html Haiku zbirke, haiku i senryu objavljeni do sada na temu ptica. ———————— U prolazu, Rijeka, 1996. ———————————- Na kucnom pragu ubijena lopatom. Kokos lezi! —————————- Dodir usana, Rijeka, 1998. ————————————- Ptica u kavezu. Ubrzano kucanje srca u nedogled. —————– Do danas nikad nisam razmisljao o vrapcu sto leti. —————– Vrijeme leti leti i pticurina - tko ce prije? ————— Visoko gore iznad rajske livade proljece Soko. —————– Mjesecev jahac, Rijeka, 1999. —————————————— Bijela jedra. U doticaju s morem bijela krila. ——————- Otpalo pero. Natasin orlov dar na sesiru. —————– Vatrena ljubav. Natasin povratak uz cvrkut ptica. ——————- Vrapcu na grani pjevam pjesmu. Prestrasen bjezi. ——————– Leptirov poljubac, Rijeka, 2000. ——————————————– Orao je sletio. Bijeg u tisinu i osamu sobe. ——————- Uplasena i ustreptala ptica, na grani pjeva. —————— Nebeski gusar. Galeb na palubi broda krade ribu. —————— Ptica srece i obrisi na zrcalu. Kljuca po staklu. ——————- U nocnoj tami kad ptice utihnu, ti osluskuj mir. ——————- Zlatna jaja u pletenoj kosari. Pogled kokosi. ——————- Pas koji je mislio da sam zec, Rijeka, 2001. ——————————— Tri grlice u travi traze hranu. Hodamo tiho. ——————— Na trn nabijen kos umire pjevajuci. Ptice u letu. ————– Gusto granje i visoka trava. Roda trazi prolaz. —————— Otvoren prozor i zalutali vrabac. Prazan kavez. ————————- Skok ribice, Rijeka, 2002. ————————————- Suncan dan i sjen nadamnom. Let galeba. ———————- Kos na tresnji. Tko ce prije pobrati zrele plodove. ———————— Vrabac na snijegu kljunom pobire hranu. Pahulje lete. ——————— Nebo, more, obala. Galeba kliktaj prati me k tebi. —————————— Nebeske granice, Rijeka, 2003. ——————————————– Govno galeba po celu me pljusne - stize novac. —————— Golub mira na drzavnoj granici ispusti govno. ——————– Zelena trava uz cvrkut pticica. Zuti kljunovi. ————————- Orlov let, Rijeka, 2005. ——————————– U njedrima plavetnila neba igra orlova. —————— Sum lisca i cvrkut ptica - vjetar u pjesmi. ——————————— i haiku napisan ovih dana: ptica u kavezu odmjeravam slobodu njenu i moju ------------------------- Umjetnicki rad: Intenzivnije se pocinje baviti slikarstvom 1984. godine, te se ukljucuje u brojne likovne radionice, sekcije, drustva … - 1986. likovna sekcija Lucki radnik - 1990. Likovna radionica Opatija - 1991. Likovno drustvo Vezica - 1992. Likovno drustvo Kozala - 1998. clan je Kluba umjetnika Pjetao - ucenik je likovnog pedagoga, akademskog slikara prof. dr.sc. Bogomila Karlavarisa od 1986. godine. - jedan je od organizatora Rijeckog Montmartrea na Trsatu. - inicijator i jedan od organizatora Likovnih susreta u Jedrarskoj. - pise prozu, poeziju i haiku poeziju, objavio je 15 knjiga. Do sada je ostvario 45 samostalne i 174 kolektivne izlozbe slika u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je vise priznanja i nagrada. 2005. godine za doprinos u davalastvu krvi, Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic odlikovao ga Ordenom Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinjske. Borivoj Bukva, rodjen je u Karlovcu, 10.11.1948. godine. Na Visokoj tehnickoj strojarskoj skoli u Karlovcu postize zvanje Inzenjer strojarstva. ADRESA: Borivoj Bukva, Adamiceva 13, 51000 Rijeka Tel:091-587-68-67 e-mail: borivojbukva@yahoo.com http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm http://www.likoz.croadria.com/eng/bukva.htm http://www.worldhaiku.net/haiga.htm http://tinywords.com/postcards/gallery.php http://www.haigaonline.com/FINALHAIGATALKP...XTEENVOLII.html -idi na narednu stranicu,i komentar na haigu. http://www.alternativa.hr/osobne/borivoj/art.htm http://mahaganesh.freehomepage.com http://budan.blog.hr/ http://karolina-rijecka.com —————————————————– U Rijeci 06.06.2007. godine Borivoj Bukva

IZLOŽBA CRTEŽA BORIVOJ BUKVA PTICA U KAVEZU (haiga crtez) Izlozbu ce otvoriti: Karlo Dosen U programu otvorenja sudjeluje: Ania Skrobonja, slikar i pjesnik GALERIJA NEBESKA, ATELIJER DOSEN, Sveucilisni kampus Trsat, Rijeka 06.06.-14.06. 2007. srijeda, 06.lipnja u 19 sati - otvorenje izlozbe —————————————————— O Umjetniku: Recenzija dr.sc.Jadran Zalokara na haiga crteze. Haiku pjesnikovanje tradicijski je komplementarno likovnim izrazajem. Hokku trostih prati haiga crtez, ili modus summie-slikarstva sto poetskom izrazaju adira likovnu dimenziju i zaokruzuje duhovni dozivljaj satorickog trenutka. Koristenje tehnike akvarela tek malo odstupa od tradicijske spojenosti haikai kosmosa, ali dopusta sve ono sto je inherentno duhu tog pjesnikovanja. Ljepota trenutka koji jest bljesak i isceznuce, tom se tehnikom nagovjestava u preljevanju obrisa i tonova mekoce likovnog znaka. Sve je valer i titracija s naznakama likovnog asketizma koji se skriva u tonusima kolorita na obzorju lika i sjene. Haiku izmice svakom definiranju a akvarel svakoj fiksaciji. Jos i vise, oni mogu zajedno. Borivoj Bukva, nakon mnogih izlozbi, ovom se tehnikom priblizava uspjesnoj duhovnoj simbiozi Rijeci i Slike, subtilnim priklonom tragajuci za zajednistvom poludimenzionalnosti koja potencijalno prebiva u izvornosti pjesnikovanja i likovnog bivstvovanja. /dr.sc. Jadran Zalokar/ http://www.worldhaiku.net/images/haiga/03/B.Bukva03.jpg http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/14th/bukva.htm http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/18...rivoj_bukva.htm http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/36...ivoj_bukva.html Haiku zbirke, haiku i senryu objavljeni do sada na temu ptica. ———————— U prolazu, Rijeka, 1996. ———————————- Na kucnom pragu ubijena lopatom. Kokos lezi! —————————- Dodir usana, Rijeka, 1998. ————————————- Ptica u kavezu. Ubrzano kucanje srca u nedogled. —————– Do danas nikad nisam razmisljao o vrapcu sto leti. —————– Vrijeme leti leti i pticurina - tko ce prije? ————— Visoko gore iznad rajske livade proljece Soko. —————– Mjesecev jahac, Rijeka, 1999. —————————————— Bijela jedra. U doticaju s morem bijela krila. ——————- Otpalo pero. Natasin orlov dar na sesiru. —————– Vatrena ljubav. Natasin povratak uz cvrkut ptica. ——————- Vrapcu na grani pjevam pjesmu. Prestrasen bjezi. ——————– Leptirov poljubac, Rijeka, 2000. ——————————————– Orao je sletio. Bijeg u tisinu i osamu sobe. ——————- Uplasena i ustreptala ptica, na grani pjeva. —————— Nebeski gusar. Galeb na palubi broda krade ribu. —————— Ptica srece i obrisi na zrcalu. Kljuca po staklu. ——————- U nocnoj tami kad ptice utihnu, ti osluskuj mir. ——————- Zlatna jaja u pletenoj kosari. Pogled kokosi. ——————- Pas koji je mislio da sam zec, Rijeka, 2001. ——————————— Tri grlice u travi traze hranu. Hodamo tiho. ——————— Na trn nabijen kos umire pjevajuci. Ptice u letu. ————– Gusto granje i visoka trava. Roda trazi prolaz. —————— Otvoren prozor i zalutali vrabac. Prazan kavez. ————————- Skok ribice, Rijeka, 2002. ————————————- Suncan dan i sjen nadamnom. Let galeba. ———————- Kos na tresnji. Tko ce prije pobrati zrele plodove. ———————— Vrabac na snijegu kljunom pobire hranu. Pahulje lete. ——————— Nebo, more, obala. Galeba kliktaj prati me k tebi. —————————— Nebeske granice, Rijeka, 2003. ——————————————– Govno galeba po celu me pljusne - stize novac. —————— Golub mira na drzavnoj granici ispusti govno. ——————– Zelena trava uz cvrkut pticica. Zuti kljunovi. ————————- Orlov let, Rijeka, 2005. ——————————– U njedrima plavetnila neba igra orlova. —————— Sum lisca i cvrkut ptica - vjetar u pjesmi. ——————————— i haiku napisan ovih dana: ptica u kavezu odmjeravam slobodu njenu i moju ------------------------- Umjetnicki rad: Intenzivnije se pocinje baviti slikarstvom 1984. godine, te se ukljucuje u brojne likovne radionice, sekcije, drustva … - 1986. likovna sekcija Lucki radnik - 1990. Likovna radionica Opatija - 1991. Likovno drustvo Vezica - 1992. Likovno drustvo Kozala - 1998. clan je Kluba umjetnika Pjetao - ucenik je likovnog pedagoga, akademskog slikara prof. dr.sc. Bogomila Karlavarisa od 1986. godine. - jedan je od organizatora Rijeckog Montmartrea na Trsatu. - inicijator i jedan od organizatora Likovnih susreta u Jedrarskoj. - pise prozu, poeziju i haiku poeziju, objavio je 15 knjiga. Do sada je ostvario 45 samostalne i 174 kolektivne izlozbe slika u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je vise priznanja i nagrada. 2005. godine za doprinos u davalastvu krvi, Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic odlikovao ga Ordenom Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinjske. Borivoj Bukva, rodjen je u Karlovcu, 10.11.1948. godine. Na Visokoj tehnickoj strojarskoj skoli u Karlovcu postize zvanje Inzenjer strojarstva. ADRESA: Borivoj Bukva, Adamiceva 13, 51000 Rijeka Tel:091-587-68-67 e-mail: borivojbukva@yahoo.com http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm http://www.likoz.croadria.com/eng/bukva.htm http://www.worldhaiku.net/haiga.htm http://tinywords.com/postcards/gallery.php http://www.haigaonline.com/FINALHAIGATALKP...XTEENVOLII.html -idi na narednu stranicu,i komentar na haigu. http://www.alternativa.hr/osobne/borivoj/art.htm http://mahaganesh.freehomepage.com http://budan.blog.hr/ http://karolina-rijecka.com —————————————————– U Rijeci 06.06.2007. godine Borivoj Bukva

Drustvo haiku pjesnika-Rijeka Drustvo prijatelja Hrvatska-Japan „Marijan & Bonsai Klub Rijeka“ „Galerija Nebeska“ Karla Dosena Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na susret riječkih haiku pjesnika „Haiku pod topolom“ Studenti Filozofskog fakulteta u Rijeci čitat će svoje haiku i sudjelovati u radionici crtanja haiga. U sklopu Susreta bit će otvorena bonsai izlozba u organizaciji gospodina Marijana Ugarkovića, predsjednika „Marijan & Bonsai Kluba Rijeka“ Susret će se odrzati u kampusu na Trsatu, nedjelja, 27. svibnja 2007. u 10 sati. Dobrodosli! http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/

WORLD HAIKU ASSOCIATION WHA Haiga Contest, The 44th Contest (04/2007) http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/44...ivoj_bukva.html haiga-boro http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/44...iekutowski.html haiga-bonk preostale haige pogledajte na http://www.worldhaiku.net/ ides na "haiga" pogledaj "the 44th" contest ja sam veseeeeeeeeeeooooooooooo i zadovoljaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaan... sa haigama.... pozdrav svim haigama - 44th haiga contesta (04/2007) pozdrav svim haijinima ili haidzinima svijeta ziveli svi haiku prijatelji i haiku pjesnici svijeta pozdrav kuniharu shimizu i prijateljima iz japana zivela karolina rijecka http://karolina-rijecka.com i DRUSTVO HRVATSKIH HAIKU PJESNIKA - RIJEKA http://budan.blog.hr/ http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ lijepi pozdrav, borivoj

KUDA IDU DIVLJE SVINJE ? Kada je unatrag 2-3 godine bilo obznanjeno da divlje svinje na Cresu kolju ovce, tako i po drugim otocima, lovci su sve to negirali i ismijavali se, imate zapisano i registrirano u tisku, tko, kada, gdje i u kojoj prigodi... Tradicionalni nacin okupljanja i druzenja lovaca, - to nije lose... A sto bi smo rekli o tradicionalnom nacinu ekstenzivnog stocarstva po otocima, i zastite ovaca od masakra divljaci kojima nije tu mjesto, jer nisu alohtone. Nismo se pojavili iz "zore covjecanstva" sa toljagom ili kopljem u ruci i krenuli u lov, da bi prehranili sebe, obitelj ili pleme, te zadrzali taj tradicionalan nacin lova od pamtivjeka. Dan danas indijanac, onaj koji zivi po zakonima prirode i Jedno je sa Prirodom, lovi koliko je njemu potrebno i iskljucivo samo za taj dan, ostalo pusta na slobodu. Oni nemaju zamrzivace i slicne stvarcice... Lovilo se razlicito unatrag 5.000, 2.000 godina, unatrag 100 godina na Cresu, sada i kako bi se trebalo loviti u skoroj buducnosti, iskljucivo fotoaparatima... Unatrag desetak godina na otoku Cresu bilo je registrirano oko 120.000 ovaca, sada ih nema ni 20.000. ako se ne varam. Da bi se pomoglo toj grani uzgoja ovaca i njenom opstanku, a tako i opstanku supova koji se hrane lesinama ovaca, potrebno je nesto uciniti na tom planu. Bugarska ovca ne moze se prodavati pod otocnom, to je nemoralna ponuda. Prvo su bile ovce i koze na otoku i pasle travu po livadama i proplancima Tramuntane. Onda je dosao covjek, poceo loviti i ribariti, dopremio je sa sobom i pripitomljenu ovcu i kozu i pustio medju divlje, tako su one danas poludivlje i zive na slobodi, na sto imaju tisuculjetno pravo. Medeja sa Orfejem i Argom posjetili su i Cres, procitaj "Medejino ogledalce" a naci ces u "Metamorfozama Istre i Rijeke". Ja ne govorim u ime otocana, stocara (ovcara) ili ratara, onog sto cujem od mjestana tih otoka, sirotinje i ribara, vec iskljucivo u svoje ime. Ubilo se par medvjeda na otoku Krku, pitam se zar tome nije mogla prethoditi lovno -redarstvena akcija? Sve to pratiti snimkama iz helikoptera i saciniti dokumentarac, uspavati medvjede i prebaciti na Velebit, Liku ili u Gorski Kotar. U ocima svjetske javnosti dobili bi samo poene, jer vodimo brigu o okolisu, o flori i fauni kao sustavnom dijelu nas samih, kulture nase i svijesti, i lijepe nase. I onako se izvode razno - razne vjezbe, pa je mogla uslijediti i ta akcija, a narod i ovcari, svakako u svemu tome bi pripomogli. Trebalo je samo dosjetiti se i organizirati tako sto. Predlagao sam unatrag 5 i vise godina, medjutim nitko nista? Na Krku oko Dobrinja ima medvjeda i zna se lokacija te sikare. Austrijanci su trazili da im se omoguci lov i hvatanje medvjeda, medjutim neke struje unutar lovackih krugova sa otoka Krka to nisu dopustile, zasto i zbog cega? Ili je u pitanju nesposobnost i nesnalazenje u organizaciji takve hajke i takav nacin rjesavanja problema pred javnoscu i sire, svakako u ime lova i lovstva? Kada je rijec o "Lovnom turizmu" i onim svime sto prati to, trebalo bi Zakon o lovstvu izmjeniti u interesu uzgoja ovaca i dio dobiti preusmjeriti na razvoj stocarstva po otocima. Zastititi i sacuvati taj tradicionalni nacin uzgoja ekstenzivnog ovcarstva kao zastitni znak i najvece bogatstvo naroda toga kraja. Takodjer otoke i ono sto se zbiva na njima kao specificne subjekte, odvojiti i pridati im veci znacaj i kroz Zakon o lovstvu. Sve to revidirati i uskladiti sa postojecom situacijom. Ako divlje svinje unistavaju ovce, sto nije normalno, onda je normalno da se doskoci tim svinjama i sprijeci ih u tom njihovom naumu. O tome smo trebali cuti prijedloge i trebale su se voditi poodavno debate i diskusije, medjutim nis od toga vec godinama. Stupce stampe pratilo je samo jadikovanje ovcara, jer ovcarima je doslo do grla... Bio sam lovac, imao sam pusku "Ruski hamerles -12", ali sam nosio i foto aparat sa sobom. Nisam ubio ni jednu divljac u lovistu, to mi nije bilo ni na kraj pameti, niti sam sebi tako sto mogao dozvoliti. O kompetenciji nekih sugovornika tesko je govoriti i donositi zakljucke, ukljucujuci tu i samog sebe. Govorim i iznosim ono sto sam cuo, sto znam, sto i kako bih zelio, i da se sve ovo rijesi u interesu svih nas i nase djece, sto i kako njima ostavljamo u nasljedje... Jedan od najbogatijih, najljepsih, najzdravijih regiona na svijetu, potrebno je zastititi od unistenja i propadanja. Tu u srcu Europe, imamo bogatstvo kakvo je malo kome poznato, malo njih zna o sumi Tramuntana, to bogatstvo: "Za ime Boga, potrebno je sacuvati sumu i supove!"... Sastavni dio tog krajolika je i Istra, u koju nam podvaljuju "Tvornicu kamene vune" na Cepic polju u Picanu. Za nju Danac kaze da si mozemo "staviti nos na dimljak", biti ce, uzivati u blagodatima mirisa. Bez izmotavanja, nadmudrivanja ili pametovanja, pitajmo se sto mi u biti zelimo: - SACUVATI SUPOVE OD IZUMIRANJA, - DA ILI NE ? - SACUVATI ILI ZELIMO UNISTITI SUMU TRAMUNTANU, - PITAM VAS, DA ILI NE ? - OSTAVITI SVE TO U NASLJEDJE MLADJIM NARASTAJIMA, - DA ILI NE ? ... ima jos toga... ----------------------------------------------- Sumarski fakultet u Zagrebu, prof.dr.sc. Marijan Grubelic: "DIVLJE SVINJE ZAVLADALE CRESOM" (2) Dr. Susic govori o podrucju koje ne pozna Potaknut ucestalim medijskim napadima na lovstvo i lovce, sto je napose izrazeno na podrucju Primorsko - goranske zupanije, a osobito nakon TV priloga u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" u kojoj je sudjelovao dr.sc. Goran Susic, odlucio sam se kao poznavatelj stanja o lovstvu, zakonskih propisa i odnosa lovaca prema prirodi, divljaci i zasticenim vrstama (ogradjujem se od krivolovaca s kojima lovci imaju velikih problema) obratiti vama i urednistvu clankom koji ujedno predstavlja odgovor na brojne neistinite navode i vrlo grube uvrede, koje su u pojedinim kvalifikacijama i izvan zakonom dopustenih karakteristika", pise u pismu koje nam je poslao prof.dr.sc. Marijan Grubesic, izvanredni profesor na Sumarskom fakultetu u Zagrebu, poznati i cijenjeni strucnjak u lovstvu. "Iako je lov i lovstvo jedna od najstarijih djelatnosti kojom se covjek bavi, danas su vrlo cesti napadi na lov i lovce u javnosti, prvenstveno zbog agresivnosti onih koji nisu upoznati s nizom segmenata koji cine lovstvo kao gospodarsku granu koja obuhvaca uzgoj i zastitu divljaci, sportsko-rekreativnu komponentu ili pak tradicionalni nacin okupljanja i druzenja. Napadi su cesto bazirani na netocnim podacima, zlonamjernim tvrdnjama, a podignuti na razinu visokih tenzija pa sve do kolektivnog linca. Grube osobne ocjene Potaknut nedavnim medijskim istupom na TV-u u programu "Dobro jutro Hrvatska" kada je na temu Lovnog turizma nacinjen prilog sa nekompetentnim sugovornicima za tu tematiku (anketirani gradjani i gost dr.sc. Goran Susic), prilog je iskoristen za iznosenje vrlo grubih osobnih ocjena i uopcenih kritika na racun od vise 50.000 gradjana Hrvatske koji se bave lovstvom, uz iznosenje osobnih definicija i niza netocnih podataka. Dijelovi iskaza gosta, koji je pozvan kao strucnjak izmedju ostalog i za pitanje lovnog turizma, o cemu se sustinski uopce nije raspravljalo, prelaze i granice dobrog ukusa, vec i zakonom dopustenog interpretacija. U cilju pojasnjenja pojedinih detalja izrecenih u spomenutom prilogu navodim ih uz komentare i demantije, a u konacnici se otkriva i razlog takvog vec visekratnog istupa i napada dr. Gorana Susica. ne samo na lovstvo i lovce, vec i na resorno ministarstvo, lokalnu upravu te divljac, odnosno zivotinjske vrste za ciju zastitu se s druge strane "istinski" zalaze. U prilogu dr. Susic na samo njemu svojstven nacin definira sto je lov i lovstvo, a ne zna ili izbjegava dati sluzbenu definiciju lova, odnosno lovstva, koja je ugradjena i u Zakon o lovstvu (NN 140/05), upotrebljavajuci niz vrlo uvredljivih termina u svojoj definiciji kao sto su "pohota za ubijanjem", "morbidna sportska disciplina", "potjera, patnja, ranjavanje i smrt". Pri tome nije naveo cinjenicu da je i sam bio clan tima koji je davao primjedbe na Zakona o lovstvu i niz pratecih pravilnika, prema tome u najmanju ruku bio je upoznat s definicijom lova. Naglaseno "ubijanje nevinih bica" koristiti istovremeno kada se zalaze da se sav fond odredjenih vrsta divljaci kao sto su mufloni, jeleni lopatari i divlje svinje istrijebi (potamani) na otocima. Rascistiti sam sa sobom Ako se zalaze za zabranu odstrela zeca i jelena, kako da onda trazi masakr nad muflonima i lopatarima. Dr. Susic bi ponajprije trebao rascistiti sam sa sobom, a tek onda dijeliti moralne i eticke lekcije drugima posebno u podrucju kojeg ne pozna ili ne zeli iznijeti objektivnu istinu koja mu ne ide u prilog, s obzirom na iskljucivo osobne i materijalne ciljeve koji se jasno mogu iscitati iz clanka objavljenog u Otocnom Novom listu pod naslovom "Divlje svinje zavladale Cresom". Podaci o visini odstrela pojedinih vrsta, a napose cijenama, nisu tocne, vec tendenciozne. Prema statistickim podacima odstrel zeca nije pao ispod 20.000 (izuzev 1991. godine za koju nisu prikupljeni podaci sa vise od 500 podrucja). Kada se vec spominje netocne podatke o odstrelu zeca, zasto uz te podatke ne navodi koliko je zeceva nabavljeno i ispusteno u lovista u kojima je pala brojnost zeca zbog bolesti koja je poharala ovu divljac, za sto su hrvatski lovci izdvojili 7.025.000 kuna uvecanih za 22 posto PDV-a, reagira prof. dr. Marijan Grubesic sa Sumarskog fakulteta u Zagrebu. Napomena: Tekst je iz Novog Lista, Nedjelja, 22.04.2007.godine u prilogu "Oticni". --------------------------------------------- Boze, ti si sve mudro ucinio, covjeka si ucinio na svoju sliku i po svome si mu blagoslovu darovao da bude gospodar zivotinjama. Daj da se nasi orlovi mnoze, da budu jaki i zdravi, cuvaj ih od svih neprijatelja, daj da i mi letimo poput njih prema nebu. Blagoslovi sve osobe, radnike, koji su se posvetili orlovima ili ce se posvetiti njihovim potrebama u Eko-centru Caput Insulae - Beli. msgn. Josip Bandera, na otvorenju hranilista za bjeloglave supove, 4. lipnja 2002. ------------------------------------------------ http://www.caput-insulae.com ISTRAZIVACKO - EDUKATIVNI CENTAR ZA ZASTITU ZIVOTINJA Eko-centar Caput Insulae Beli Beli 4, 51559 Beli tel/fax, 051/840-525 e-mail: caput.insulae@ri.t-com.hr ------------------------------------------------- http://budan.blog.hr http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ U Rijeci, 17.04.2007. godine Borivoj Bukva

WHA - 43rd Haiga Contest Pogledajte naredne dvije haige: http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/43...ivoj_bukva.html http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/43...iekutowski.html ili sa ostalim haigama na linku http://www.worldhaiku.net/ -> potraži “haiga” Lijepi pozdrav, Boro http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/

WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007 Guidelines ����Open to all people of the world. Any styles and methods are acceptable. ���� Haiku, be it your own or someone', must be included within the haiga image. Separate submission will not be accepted ����Attach English translation for you haiku. Preferably, English translation is also included in the image. ����Submission must be in A4 size, or letter size. Haiga made with computer should be printed out on paper of the size mentioned above. The image size should be within 17cm(7 inches) �� 25cm(10 inches). Write your name, mailing address, and E-mail address if any on the back of the paper. If the haiku is by someone else, write the haijin's name. ����Submission must be by post. E-mail submission is not accepted. ����Submission will not be returned. ����No submission fee ����Deadline: July 1, 2007 Post to�� Mr. Kuniharu Shimizu 590 Tainosho-cho, Tenri, Nara, 632-0071 Japan The result of the contest will be announced on August 10, 2007 on WHA webpage (http://www.worldhaiku.net/). Also, the winning haiga will be exhibited at WHA Convention site on Sept. 15, 2007. Prize�� Three Excellence awards. Award includes a certificate of excellence, and a copy of ��World Haiku 2008 (edited by Ban'ya Natsuishi WHA, and to be published by Shichigatudo in December of 2007)��, in which the awarded haiga artworks appear. Judge�� Kuniharu Shimizu (Judge of the WHA Monthly Haiga Contest) For any inquiry about the contest, write to: kuni_san@mahoroba.ne.jp Organizer : World Haiku Association (WHA) 3-16-11 Tsurusenishi, Fujimi, Saitama 354-0026 Japan Tel & Fax: 049-252-9823 E-mail:��haikubanya@mub.biglobe.ne.jp

Tvornica kamene vune - Pićan .........saveistria, pula.............wrote: Dragi Boro, hvala ti za uporan rad na nasoj kampanji! Svi mi muku mucimo s tim slucajem dok Vlada i nasi lokalni politicari otvoreno lobiraju za Rockwool. Jesi li vidio snimku R zagadjenja u Norveskoj koju sam danas postavila na web stranicu? http://www.saveistria.com/ Ako se nase najcrnje prognoze ostvare i Rockwool ipak proradi, nasa ce sudbina biti jos gora jer ce ova tvornica raditi i konkavnoj dolini koja ima nikakvu cirkulaciju zraka i veliki broj maglovitih dana. Tragedija! Cujemo se, Mirjana ------------------------------ rockwool, Norveska. u picanskoj plodnoj dolini iz koje tesko struji zrak u planu je 6 dimnjaka, odnosno najveca rockwoolova tvornica u svijetu. prema izjavi rockwoola mozemo staviti nos na dimnjak, da to su rekli, procijenite sami mozemo li........ http://www.saveistria.com/ ------------------------------------------ ...........borivoj bukva, rijeka.....wrote: bok! SVI MAGARCI na forumu nize, zasigurno sam privolio vise desetaka forumasa na potpisivanje peticije - na ovaj štos: http://cafe.mobil.hr/showthread.php?t=26878 ----------------------------------------- na žalost, ja moram da mučim jer su mi več brisali post o rockwoolu. narode dragi bit će vam kako si odredite. sad u rijeci žale što su imali koksaru u bakru, i cijeli bakarska zaljev kontaminiran a trebat će navodno ~50 godina da to smeće ode ča... jedan od najljepših fjordova evrope tako uništen, zagađenjem naših mozgova i pohlepom za novcem i materijalnim. stepenastih vinograda u zaljevu više nema a nema ni ruku težaka... nezaposlenost i beznađe vlada. pozdrav, boro zanima me samo kako će izgledati prekrasno i čisto nebo iznad učke gledano iz rijeke pri zalasku sunca. ja velim zadimljeno i tmurno. budućnost nam je tmurna, prvo drvo koje će nas napustiti bit će marun/kesten. odoše lovranski maruni ča, našom zaslugom... pozdrav, boro ------------------------------- http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/

Dragi suborci, Obaveątavam vas, da je na portalu slovenskog primorja Obala.net objavljen dobar članak o Rockwoolu: http://obala.net/index.php?show=news&a...ws&id=14688 Pozdrav, Vladimir Drobnjak ------------------------------------------------------------ hvala prijatelju vladimiru i primorskoj, boro http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/

haiga contest 41th Januar 31st, 2007 http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/41...ivoj_bukva.html ili -> http://www.worldhaiku.net/ -> klikni “haiga” i pogledaj preostale haiga radove. Sucev(ocijenjiteljev) komentar: Ovo je dobro slozena (ukomponirana) haiga. Autor ima specifican (jedinstven njemu) stil crtanja a i stih je napisan istom rukom, dovodeci do dobrog umrezenja slike (imidja/skice) i texta. Ovo je jedan vrlo vazan aspekt umjetnicke forme koja se zove haiga. pozdrav, boro

Protest - ROCKWOOL PIĆAN (u Istri), subota 27.1. u 14h, održan je protest protiv tvornice kamene vune. Skupilo se nekoliko stotina ljudi koji su poručili (između ostalog): - DOSTA! ISTRA NEĆE BITI UNIŠTAVANA! Video snimka sa protesta je upravo u pripremi i ako je još ne vidite kad kliknete —>OVDJE<--- svratite opet za koji sat jer je ubrzo gotova i podignuta ovamo! na http://www.poriluk.com/ -> klikni "OVDJE". Add comment January 27th, 2007 hvala helgi i piletu na snimljenom materijalu. -------------------------------------------------- Prijatelji zivotinja wrote: Prosvjed protiv krzna, 3.2.2007., okupljanje u 11 sati, ispred HNK. Vise informacija na http://www.prijatelji-zivotinja.hr. Razglasite i ne propustite sudjelovati! pozdrav prijateljima životinja, boro -------------------------------------------------- --- Eli Jaska, Rijeka.............. wrote: Dragi Ljudi Podsjetimo se medjusobno cetvrtak, 1.02.2007. da ucinimo znak paznje prema Majci Zemlji, samo pet minuta prirodne tisine od 19.55 do 22 sati ( 8,00 PM) ugasimo svjetla, iskljucimo struju. Iskoristimo tih pet minuta, tisinu tame, da iz svog srca posaljemo Ljubav obuhvacajuci sebe, obitelj, svoje bliznje, prijatelje i neprijatelje, i sire i sire cijeli svijet, sve stvoreno i Stvoritelja samog. Sudjelujemo u navecoj akciji protiv klimatskih promjena sa stednjom energije, koje previse upotrebljavamo. Dozvolimo planeti Zemlja 5 minuta odmora u mraku. Lijep dan - posaljite dalje svojim prijateljima http://www.lalliance.fr/) S puno entuzijazma, Eli ---------------------------------------------------- uz jedan moj haiku: " Prsti na karti / i put u nepoznato. / Zeleno jutro. " http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/ pozdrav, boro

Postovani, podsjecamo Vas kako se Rockwool prosvjedni skup odrzava 27. sijecnja 2007. u 14.00 sati na glavnom trgu u Picnu (a ne kao sto je bilo ranije najavljeno, pred gradilistem). U privitku saljemo dodatne informacije koje Vas molimo da s pozivom na prosvjedni skup proslijedite prijateljima i poznanicima. Zahvaljujemo Vam se na pomoci i do vidjenja 27. sijecnja u 14.00 sati u Picnu!! Kristina Djurovic i Doris Floricic Ekop Istra Odbor za referendum Eko Kvarner Plavi forum POZIV TURISTICKI RADNICI, RIBARI, POLJOPRIVEDNICI, VINARI, INTELEKTUALCI, MLADI LJUDI , STARIJI LJUDI , SVI GRAÐANI ISTRE, UMJESTO PASIVNOG PREPUSTANJA USUDIMO SE KONACNO SAMI PREUZETI ODGOVORNOST ZA SVOJU BUDUCNOST. SHVATIMO DA JE UPRAVO SADA TRENUTAK U KOJEM CE POSTATI KASNO AKO NE BUDEMO DOVOLJNO SVJESNI I PREOSTATI CE NAM JOS JEDINO DA SE NOSIMO SA ZASTRASUJUCIM POSLJEDICAMA. 27. 01. 2007. U 14 SATI DOÐITE SVI NA MIRNI PROSVJED NA GLAVNI TRG U PICAN. ISTRIJANI I SVI DRUGI GRADJANI HRVATSKE PROBUDITE SE KONACNO I DOÐITE !!! WWW.SAVEISTRIA.COM ISTRIJANI/ISTRIANI/ISTRANI ZBUDITE SE ! SVEGLIATEVI ! PROBUDITE SE! STRAHOTA PRLJAVE INDUSTRIJE ŠIRI SE ISTROM. ISTOVREMENO, UPRAVO ONI KOJI SU TU PRLJAVU INDUSTRIJU DOVELI U ISTRU ,PRODAJU SVU SVOJU DESETKE MILIJUNA EURA VRIJEDNU IMOVINU KOJU SU POSLJEDNJIH GODINA POKUPOVALI U ISTRI. Nad nama se nadvila prijetnja po naše živote koju nam pored postojeće prljave industrije uvišestručuje Rockwool ,nova tvornica kamene vune u Pićnu . Radi se o najprljavijoj industriji koju se može zamisliti. Sirovina koja će se koristiti i kamionima dovoziti iz Bosne i Austrije je radioaktivna. Pri proizvodnji će se oslobađati velika količina topline koja će poremetiti klimu cijelog kraja do te mjere da će otapati snijeg na Učki. Tvornica će ispuštati iznimno otrovne i kancerogene tvari i spojeve i to u količinama 200%, 300%, 500% pa i 3 600% većim nego što je to dopušteno europskim propisima ( sumporni oksidi, koncentrirane kiseline, spojevi teških metala, amonijak, živa ,kadmij itd...) . Kako je lokacija na kojoj se tvornica gradi, iznad i pored nekih od najvećih podzemnih vodotokova u Istri, tako će se ti spojevi vrlo brzo naći u vodi u našim kućanstvima širom Istre. Jeste li znali da se već sada PODACI ANALIZE VODE U ISTRI SKRIVAJU i da je U ISTRI STOPA ODREĐENIH VRSTA RAKA ( osobito rak probavnih organa ) VEĆ SADA ZA 50% VIŠA NEGO U OSTATKU HRVATSKE ? Tvornica kamene vune u Pićnu samo je prva u nizu prljavih investicija koje su predviđene u Istri. Naši političari već sada raspravljaju o projektima kao što su PLOMIN 3 ( koji će između ostalog biti MUTAGEN), TERMINALU ZA UKAPLJENI PLIN ( koji snizuje temperaturu mora za 6  C i koji će uništiti sav život u moru a time ribarstvo i turizam) ,zatim o TVORNICI ASFALNIH BAZA itd. U nacrtu regionalno operativnog programa Istarske županije već je predviđeno 700 ha za te i slične projekte. ISTRIANI PROBUDITE SE! TKO ĆE NAM SUTRA BITI KRIV? HOĆEMO LI MOĆI REĆI DA NISMO ZNALI? HOĆEMO LI SEBI MOĆI REĆI DA SU KRIVI « MOĆNICI», POLITIČARI I PROFITERI ? NJIHOVO JE DA NAS VARAJU,A KRIVI SMO MI JER SMO IM MI TO DOPUSTILI. JESMO LI SVIJESNI TOGA DA POSTAJEMO SMETLIŠTE ZAPADA? JESTE LI ZNALI DA SE U TVORNICI CEMENTA KOROMAČNO BEZ IKAKVIH FILTERA VEĆ GODINAMA SPALJUJU GUME,ULJE KOŠTANO BRAŠNO I LJEKOVI KOJI SE DOVOZE IZ ZAPADNE EUROPE,A DA ĆE SE TO ISTO USKORO RADITI I U TVORNICI VAPNA U RAŠI? JESMO LI SVIJESNI TOGA DA ĆE NAM AKO SE SADA NE STAVIMO KONTRA ,VEĆ U NAJSKORIJOJ BUDUĆNOSTI MORE BITI TOLIKO ZAGAĐENO DA SE U NJEMU NEĆEMO MOĆI KUPATI NI MI NI NAŠI TURISTI? JESMO LI SVIJESNI DA ĆE VODA KOJU KORISTIMO, ZEMLJA KOJA NAS HRANI I ZRAK KOJI UDIŠEMO BITI OTROVANI DO TE MJERE DA ĆEMO KAKO BI PREŽIVJELI MORATI ISELITI ? KOLIKO ĆE U TAKVOJ ISTRI VRIJEDITI NAŠE KUĆE I NAŠA ZEMLJA? ŠTO MISLITE ZAŠTO ONI KOJI SU DOVELI KAMENU VUNU U ISTRU ,VEĆ SADA PRODAJU SVU SVOJU IMOVINU U ISTRI? ISTRIANI PROBUDITE SE ! OVO JE POSLJEDNJA PRILIKA DA NEŠTO JOŠ UČINIMO ZA SEBE DOK NE POSTANE PREKASNO. TVORNICA KAMENE VUNE U PIĆNU DO TE JE MJERE KONTAMINIRAJUĆA DA ĆE UTJECATI NA ZDRAVLJE NE SAMO PIĆANACA VEĆ SVIH GRAĐANA ISTRE PA ČAK I KVARNERA. OSIM TOGA ,AKO ONA POČNE S RADOM ,LANČANO ZA SOBOM POVLAČI I PLOMIN 3 I SVE OSTALO,A TO JE FUNERAL ISTRE ODNOSNO NAS SAMIH! --------------------------------------------------------- http://budan.blog.hr/ http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ http://karolina-rijecka.com http://www.pula-online.com/ -> art&culture -> Borin bukvar -> pogledaj dio teksta u nastavcima iz knjige "Metamorfoze Istre i Rijeke" ------------------------------------------------------------------- Prvo će sa Učke kao najosjetljivije drvo nestati marun/kesten, potom slijedi trešnja i ostalo drveće. Učka će ostati ogoljela, pluča Istre i Kvarnera više neće biti. U nasljeđe mlađima pustit ćemo ogoljeli krš, pun gmazova, insekata i bića u nastajanju genetskim inženjeringom. Turizma neće biti, igrališta golfera opustjela i prazna, a zemljište kontaminirano... Tuđih među nama nema! svi smo mi braća pod višnjama u cvatu. /Kobajaši Isa/ Pozdrav, Boro _________________

SPASIMO ISTRU ----------------------- http://www.saveistria.com/ Postovani potpisnici web peticije zelimo Vas obavijestiti kako organiziramo protest protiv Rockwoola 27. 01. 2007. u 14.00 sati pred gradilistem tvornice. Pozivamo Vas da Vasim prisustvom podrzite nasu zajednicku bitku protiv ostanka Rockwoola u Istri. Molimo da Vas dolazak najavite organizatorima protesta, Doris Floricic i Kristini Djurovic na slijedece email adrese: Doris Floricic: dflorii@yahoo.com Kristina Djurovic: k_djurovic@yahoo.com Doris i Kristina ce rado odgovoriti na sva pitanja vezana za organizaciju protesta, lokaciju gradilista, savjetovati Vas kako da najlakse stignete do njega, ako dolazite izvan opcine Pican ili sjeverne Istre. Takodjer Vas molimo da ovaj email proslijedite svima prijateljima i poznanicima! U ime Ekop Istre, Odbora za referendum, Eko Kvarnera i Plavog foruma unaprijed Vam se zahvaljujemo na odazivu! M. Morosini -- http://saveistria.com/ ------------------------------------------------------------------------ puna su nam usta "lijepe nase", zato i učinimo nešto za zpas te iste. prijeđite s riječi na djela. http://budan.blog.hr/ http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ http://karolina-rijecka.com pozdrav, borivoj

SPASIMO ISTRU ----------------------- http://www.saveistria.com/ Postovani potpisnici web peticije zelimo Vas obavijestiti kako organiziramo protest protiv Rockwoola 27. 01. 2007. u 14.00 sati pred gradilistem tvornice. Pozivamo Vas da Vasim prisustvom podrzite nasu zajednicku bitku protiv ostanka Rockwoola u Istri. Molimo da Vas dolazak najavite organizatorima protesta, Doris Floricic i Kristini Djurovic na slijedece email adrese: Doris Floricic: dflorii@yahoo.com Kristina Djurovic: k_djurovic@yahoo.com Doris i Kristina ce rado odgovoriti na sva pitanja vezana za organizaciju protesta, lokaciju gradilista, savjetovati Vas kako da najlakse stignete do njega, ako dolazite izvan opcine Pican ili sjeverne Istre. Takodjer Vas molimo da ovaj email proslijedite svima prijateljima i poznanicima! U ime Ekop Istre, Odbora za referendum, Eko Kvarnera i Plavog foruma unaprijed Vam se zahvaljujemo na odazivu! M. Morosini -- http://saveistria.com/ ------------------------------------------------------------------------ puna su nam usta "lijepe nase", zato i učinimo nešto za zpas te iste. prijeđite s riječi na djela. http://budan.blog.hr/ http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ http://karolina-rijecka.com pozdrav, borivoj

Spasimo istru! --------------- peticija na: http://petitiononline.com/istra/petition.html http://www.saveistria.com/ Pozdrav svima! Slijedi tekst o Tvornici za proizvodnju i izvoz kamene vune "Rockwool" koja se upravo gradi u srcu Istre! U centru jedne od najplodnijih istarskih dolina, izmedju s jedne strane zakonski zasticenog krajolika ( 570 ha), a s druge strane Parka prirode Ucka, gradi se najveca tvornica kamene vune na svijetu. Picanska opcina prodala je (poklonila) 51 ha plodnog zemljista po simbolicnoj cijeni od 1.98 eura po metru kvadratnom danskom proizvodjacu kamene vune tzv. Rockwool - u. Proces proizvodnje kamene vune vrlo je riskantan po okolis i krajnje opasan po ljudsko zdravlje. Cak i iz manjkave "Studije o utjecaju na okolis" koju je narucio Rockwool, a izveo Ekoenerg d.o.o. iz Zagreba , saznajemo niz vise nego alarmantnih podataka. Iz tri dimnjaka (75m, 30m i 10m visokih ) sprovoditi se se emisija znatnih kolicina: sumpornih oksida (godisnje najmanje 2 700 tona), koncentriranih kiselina (1000 tona), ugljikovog monoksida - osobito otrovnog i bezmirisnog plina (600 tona), nepoznate kolicine iznimno otrovnih spojeva teskih metala, dioksina, amonijaka, kancerogenih organskih spojeva poput formaldehida i fenola (plinovi neugodna mirisa), vrlo toksicne prasine iz veceg dijela postrojenja ect ... Tvornica bi prema Studiji trebala ispustati 200%, 300% pa i 500% vece kolicine navedenih tvari i spojeva iznad dopustenih razina prema evropskim propisima, a za sumporne okside (sumporna kiselina, kisele kise) cak i 3 600% iznad dopustenog. Za proizvodnju bi se koristilo najmanje 75 000 tona koksa godisnje. Podsjecamo da u okolici vec postoje: Cementara ( 30 km udaljena) koja koristi 40.000 tona ugljena godisnje, Vapnara (10 km) koristi 20.000 t ugljena godisnje i Elektrana ( 8 km) koja koristi 600.000 tona ugljena godisnje. Studijom izostavljeni visokokancerogeni ugljikovodici (PAH), zatim teski metali(ponajprije ziva i kadmij) i neke bitne informacije, imale su za cilj prikriti prave razmjere oneciscenja i opasnosti po zdravlje gradjana. Tvornica bi radila 333 dana u godini, 24 sata na dan. Za pocetak bi lokalnim cestama neprekidno prometovalo 140 kamiona na dan a za par godina kada se tvornica prosiri, tj. dublira, taj broj bi bio 252 kamiona dnevno. Lokacija na kojoj se tvornica upravo gradi je konkavna dolina u podnoju Ucke gdje je slabo strujanje zraka, a osobito pri oblacnom vremenu. Pri proizvodnji kamene vune oslobadja se velika toplina, tolika da ce dovesti do topljenja snijega na Ucki. Isto tako, lokacija tvornice je iznad i pored nekih od najvecih podzemnih vodotokova tako da je realna mogucnost da se emisije iz proizvodnog procesa trajno zagaditi lokalne i cjelokupne istarske vodotoke ( krs, porozno tlo) i ozbiljno ugroziti zdravlje svih stanovnika Istre pa i sire. Ves sada je u Istri stopa odredjenih vrsta raka za 50% visa nego u ostatku RH. Zavod za javno zdravstvo Pula vec sada skriva podatke analize vode (nisu dostupne ni novinarima ni gradjanima Istre). U radijusu od samo 10 km koji se navodi kao "impact zona" Rockwoolovih emisija nalazi se 30-tak agro-turistijskih gospodarstava koji su uzeli kredite od drzave, a sada im se tu dovodi teska industrija (PRAVNA DRZAVA). Zanimljivo je i napomenuti da su uz prodaju zemljista lokalni politicari i hrvatska vlada Rockwoolu velikodusno zajamcili i niz dodatnih koncesija. Opcina Pican je oslobodila Rockwool placanja 5,7 miliona eura koje su oni bili duzni platiti za komunalni doprinos i druge naknade, a uz to im oprostila placanje poreza na dobit na 10 godina. Isto tako HEP se obavezao izdvojiti 2,75 milijuna eura iz svog djepa kako bi preuredio trafostanicu za potrebe tvornice. Dakle kada se sve zbroji, ispada da su hrvatska vlada i opcina Pican u stvari platili Rockwoolu kako bi dosao u Istru. Postavljaju se pitanja: - Zasto je jedna od najplodnijih lokacija u Istri prodana za tako smijesan iznos, manji cak od iznosa koji je Slovenska vlada trazila od Rockwoola za lokaciju u podnozju nuklearke Krsko - Kako se ova sumnjiva investicija uklapa u viziju Istre kao turisticke destinacije i "ocuvanja bioloske i krajobrazne raznolikosti" koja se spominje u nedavno zavrsenom nacrtu "Regionalnog operativnog programa" Istarske Zupanije? - Kome je u interesu da se zbog jedne tvornice kamene vune Zrtvuje zdravlje i egzistencija svih gradjana Istre? Mole se svi da ovo pismo proslijede dalje svojim prijateljima i poznanicima koji su ekoloski malo osvjesteniji, a osobito onim prijateljima koji rade u medijima i turizmu. Sto vise ljudi bude upoznato sa stanjem stvari - to bolje. Isto tako svi oni koji smatraju da na neki nacin mogu pomoci i doprinijeti zaustavljanju projekta Rockwool preko saveistria@gmail.com mogu stupiti u kontakt te isto tako potpisati i internet-peticiju. Sve ovo je jako hitno. Tvornica se vec gradi i do ljeta 2007 bi trebala biti gotova. Ona je samo prva u nizu prljavih investicija koje sadasnja istarska vlast ima namjeru instalirati u Istri. Ako Rockwool pocne s radom lancano za sobom povlaci i gradnju Plomina III (sadasnja energija nece biti dovoljna za rad tvornice) te lako moguce terminal za ukapljeni plin koji snizuje temperaturu mora za ca 6°C, a biti ce postavljen u Plominski ili u Raski zaljev ili u Omisalj na Krku. Isto tako spominje se i tvornica asfaltnih baza koja ce se graditi vjerojatno u blizini Rockwoola itd. Suvisno je spominjati Sto ce se dogoditi s turizmom ako se ovaj mracni scenarij pocne odvijati. Sa strane niza eko-udruga i jedne politicke stranke ulozene su zalbe na nezakonitu prenamjenu poljoprivrednog u industrijsko zemljiste od strane opcine Pican i na zakonitost Rockwool-ove Studije o utjecaju na okolis, medjutim do sada niti jedna od obavijestenih i odgovornih institucija nije reagirala. Ovdje iznesene podatke sakupila je jedna hrvatska znanstvenica iz SAD-a, a podaci o emisijama stetnih tvari dodatno su verificirani i od kemijskih strucnjaka. ******************* Katica Biljakovic Institute of Physics HR-10001, Zagreb P.O.Box 304 Croatia telephone: office: 385-1-46988-21 lab: 385-1-46988-86 fax: 385-1-46988-89 home: 385-1-2330-373 mob: 385 98 91 396 72 e-mail: katica@ifs.hr http://biljakovic.ifs.hr/ workshop organization: http://skradin06.ifs.hr/

Najnovije! Više o Metamorfozama Istre i Rijeke doznat ceš na linku: http://www.pula-online.com/ -> Borin bukvar potrazi pod rublikom: art&culture http://budan.blog.hr/ http://mahaganesh.freehomepage.com http://www.likoz.croadria.com/bukva.htm http://karolina-rijecka.com Srdacan pozdrav! Borivoj

World Haiku Association ------------------------ The 39th WHA Haiga Contest (11/2006) - http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/39...ivoj_bukva.html zapusteno/kukuruzno polje/nanovo radja - http://www.worldhaiku.net/haiga_contest/39...ljko_sepic.html gusjenica/na kraju puta-/leptirov san Ako zelite pregledati i preostale haiga radove: http://www.worldhaiku.net/ -> klikni pod "haiga" Dolje u prilogu je moj osvrt na umjetnicki opus Zeljka Sepica. UMJETNICKI OPUS... Nemir i strast ispod mirne povrsine, u sebi Zeljko Sepic krije snazne emocije i mnogo strasti. Erotican je i izazovan, nadasve posesivan. Sklon je riziku i ispitivanju svojih mogucnosti do krajnjih granica. Ne robuje strogim pravilima u izradi umjetnickih fotografija, vec njeguje svoj stil kojeg ce svakom novom prilikom promjeniti nekim novim detaljima. Voli reskirati izazovnim snimcima, osobito kada je rijec o prolaznom ili trajnim u nekim vaznim dogadjanjima. Obozava i nalazi sebe u izravnom kontrastu boja, u fotografijama cvijeca, leptira, morske obale ili zalaska sunca. U sebi krije i preferira tamne boje, i tad ce prednost dati crnoj boji i tamnim nijansama, fotografije drveca, sume ili planinskih visova. Zeljka Sepica krasi snazna energija, volja i ustrajnost u onome sto naumi. Uziva u izazovnim fotografijama, testira i provjerava sve mogucnosti. Izuzetno senzibilan, svaku mogucnost ili primjedbu prima k srcu, a i najmanji dodir prijateljskih osoba kod Zeljka Sepica moze izazvati provalu strasti. Njegove duboke emocije i goruci temperament, najbolje se oslikava u rascvjetavanju ruze ili cvijeca, nadasve pupoljka koji oslikava golemi erotski potencijal. U prvim je redovima kad treba dokazati snagu i suprostaviti se nepravdi ili onom nepocudnom, ako ne tjelesno, onda barem verbalno. Valovito more ili pjena odbacena i rasprsena o morski greben, tako i sunce pri zalasku koje svojim zrakama probija tamne oblake. Poslovica kaze: Pametni mijenjaju svijet, a mudri sebe. Dar je s neba zadnjih godina koji je ocit u radovima Zeljka Sepica, njegova prisutnost sve vise dolazi do izrazaja, On stjece na samouvjerenosti a narocito na odvaznosti. Zeljko ce znati prepoznati sebe u najboljem svjetlu, a u kriznim trenucima krasit ce ga borbeni duh i velika upornost. Ne postoji problem koji ce moci slomiti entuzijasticki duh Zeljka Sepica. Svoju misticnost i fatalnu privlacnost u umjetnickim fotografijama, novim spoznajama te znacajnim odlukama koje ce unijeti promjene u njegov nacin razmisljanja i odlucivanja, mijenjat ce i nas koji pratimo Zeljka Sepica na njegovom umjetnickom putu. U Rijeci, 21.11.2006. Borivoj Bukva, pjesnik i slikar * * * --- Zeljko Sepic , Rijeka.............> wrote: HVALA NA LIJEPIM RIJECIMA. TEK DANAS SAM IH PROCITAO. ZELJKO. * * * http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/ U Rijeci, 29.11.2006. Borivoj Bukva

MEDEJINO OGLEDALCE -------------------- Jos uvijek toplo, bistro more u ranu Jesen, prekrasne uvale i drage, cisti planinski zrak sa Ucke, uz most, mlado vino, smokve i janjetinu, dugo ocekivani odmor heroje moreplovce Arga, zadrzalo je na Kvarneru nesto duze dana. Domacinu Luki i njegovoj braci Josipu i Simunu, koji su hranili i pojili moreplovce dobrim mladim vinom, nije bilo ni malo lako. - Bogami, treba to blago, dobro napojiti i nahraniti, gdje pronaci toliko janjaca i vina!? - rece jednom prilikom Simun. Treceg dana boravka, rijese moreplovci proslaviti svoj obred "Oribaziju", penjuci se na Ucku zbog slavljenja orgija, kako to stari dobri obicaji nalazu. Opterete buradima sa vinom i hranom dva magarca i krenu put Ucke. Lagano penjuci se navise uz vino i zanos, glazbu i ditiramb, Orfej na celu kolone svirao na Liri, a Medeja zavodeci svog Jasona i ostale, skakutala plesuci, - kolona se lagano penjala navise. Odozgo sa visina posalje Perun orla medju pridoslice. Sleti orao Medeji na ruku i povede navise prema vrhu Ucke, okrecuci glavu i masuci krilima u pravcu Vojaka. Na samom vrhu Ucke, zadivljeni prekrasnim pogledom na krajolik, plodnom zemljom i sumama, ocarani ljepotom Cicarije, ugledase Zmaja, bijelo divno krzno Koze koja je pasla, i Diva (Jozu) kako ore zemlju podno Motovuna. Dolje u dolini Nimfe su kolo pocele plesati ocarane Orfejevom muzikom. Sve blago zagledano, diglo je glave prema vrhu Ucke. Zmaj se probudi, protegne, zatim narogusi ne sluteci na dobro, a Div Joze umoran od cjelodnevnog napornog rada, zagledan u daljinu, zapita se: - Sto je sad ovo, sto bi to moglo biti!? Pripiti Heraklo, njegova dvojna narav, narav boga i heroja, i sjecanje prozeto neprijateljstvom prema Heri, u ovoj prilici doslo je do izrazaja u zelji da ubije Zmaja, i da se docepa Bijelog krzna istarske ovce i Koze. Uz punu podrsku svih, narocito pripitih ratnika, blizanaca Kastora i Poluksa i Medeje, sa toljagom nije mogao nista uciniti. U silnom zanosu podsticao Orfeja, povicima: Sviraj, sviraj, jace sviraj, - uspavaj Zmaja i onog Diva! Prelijepa Medeja, upotrijebi svoju vjesticju moc, tako uz pjesmu vrelim usnama pruzi opijenom Heraklu svoje trokutasto ogledalce, udari par puta po staklu prstom poput Erate, i da nalog: "Oslijepi Zmaja i Diva odsjajem Sunca!" Heraklo u ekstatickom deriliju uz ples i trans od veselja pruzi ruku Medeji, kad ugleda Zmaja i Diva kako se opruzise po travi, i tako zaspase. Sve to promatrajuci, razljuti se Perun, pozove Orla i nalozi Gromovnom Iliji da sprijeci tu drskost Heraklovu, Medejinu, Kastrovu, Poluksovu, Orfejevu i Jasonovu, i da ih zaplasi. Munjom i gromom uskovitla nebo, sakri Sunce, zamraci, pusti kisu i oluju, sve to pred njihovim ocima. Zaplaseni, jer "uzeo vrag salu i pod svoje", pocese bjezati nanize. U bijegu Heraklo izgubi ogledalce, Medeja zaplace, proli suze za propustenom prilikom i izgubljenim ogledalcem. Onako na brzinu, sve zastraseni, ukrcase se na brod i punim jedrima nastave put ka Cresu. Sa visina pogleda Perun, nasmijesi se i izusti: "Svakog gosta tri dana dosta!", zazeli im sretan put i ostavi pri miru. Mnogo godina kasnije tri starca, Luka, Josip i Simun u razgovoru uz vino, prisjecajuci se moreplovaca Arga i hvaleci prelijepu Medeju, njenu ljepotu i obline, rece starac Luka, babi Ani: - Da znas samo moja Ane, sto je bila lijepa Medeja! Raspukla se, rascvjetala ko smokva na grani, eh da mi je barem malo... - Imas dvije glave, a ni jedna ne vrijedi! Jednom nogom u grobu, a on o Medeji?... - Iskelji se baba Ana, i udari ga granom po straznjici. Na to Luka, ustine babu za straznjicu i odbrusi: "Eto vidis da mogu, imam ja Snagu. Ja sam ti Ane, jedna Snaga, ah da, - nezna ti ona jadna, sto je to Snaga!?" Vratit ce se Medeja sa Argom i moreplovcima - pricaju oni, a nitko njima ne vjeruje. Orlovo ostro oko pronaslo je i iskopalo vremenom sakriveno trokutasto ogledalce i prostrlo ga nad Istrom. Mladi orlovi, visoko sa visina ogledaju se u njemu i dive se svojoj ljepoti. Zahvalna velika Bozica Majka, podala svojim Nimfama da budu lijepe i dobre ljudima, a za uzvrat oni ce darivati Bogu Ocu Zeusu (Perunu) i Bozici Majci Heri, svoju naklonost i ljubav. Veli Joze sa mladim orlom na ramenu, zmaj i koza secu se Istrom, i ne mogu shvatiti da je protekla noc bila tako duga. Dobro ispavani, raspolozeni za posao, rijesili da treba sve prirediti za nadolazecu sezonu. Goste treba docekati, onako kako to prilici jednom dobrom domacinu. Gosti ce doci, brod Argo, moreplovci heroji i prelijepa Medeja, u iscekivanju je Istra i plavetni Kvarner. Sime, Luka, Josip i baba Ana, prate pogledom tamo daleko, izmedju otoka, ne bi li ugledali bijela jedra broda Argo. Borivoj Bukva ( Napomena: Prica je iz knjige, METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE, Rijeka, 2006.) http://budan.blog.hr/ http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ http://karolina-rijecka.com Srdacan pozdrav, Borivoj

Znanstveno istrazivanje podrucja brda Perun i zaseoka Trebisca kod Moscenica SVETI PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE Tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja dokazano je da je na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog Kvarnerskog primorja imalo svetiste svojega poganskog boga Peruna, velikog gromovnika. Na prostoru oko brda Perun na juznim obroncima Ucke, neposredno iznad Moscenica, najstarije slavensko stanovnistvo istarskoga poluotoka i zapadnog Kvarnerskog primorja imalo je svetiste svojega poganskog boga Peruna, velikog gromovnika, sto je dokazano tijekom dvogodisnjeg znanstvenog istrazivanja spomenutog brda i zaseoka Trebisca u njegovom jugoistocnom podnozju, gdje bi uskoro trebala biti postavljena prva muzejska zbirka u Hrvata o staroslavenskoj mitologiji. Katedra cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga jos je 2004. godine zapocela prikupljati podatke o povijesti, stanovnistvu i obicajima zaselaka i kuca u kanjonu od Moscenicke Drage (sv.Petar) do Trebisca te na geografskoj karti oznacavati puteve i staze koji vode do tog neispitanog podrucja, a u suradnji s dr. sc. Tomom Vinscakom i skupinom studenata s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu provedeno je terensko istrazivanje toponima brda Perun i sela Trebisca u cijim se nazivima kriju tragovi pretkrscanskog mitskog sadrzaja. Terenska nastava - Za toponime Perun, Voloski kuk i Trebisca iznad Moscenica oduvijek se znalo. Takoder se znalo da su ti toponimi vjerojatno ostaci iz vremena dok Slaveni/Hrvati jos nisu primili krscanstvo, tj. iz vremena doseljenja Hrvata na ove prostore i to od 6.do 8. stoljeca. U to vrijeme oni su imali kljucnu ulogu u starohrvatskome mitskome svjetonazoru. Do danasnjih dana na hrvatskome prostoru sacuvalo se vrlo malo toponima koji nam govore o pretkrscanskim poganskim vjerovanja prvih Slavena koji su naselili ove prostore. Osim ovih vec spomenutih javlja se Perun, Perunic, Perunsko, Zrnovnica juzno od Splita, poluotok Veles kraj Novog Vinodolskog i Mokosica kraj Dubrovnika, a postoje jos neki mikrotoponimi koji upucuju na pretkrscanska poganska vjerovanja. U vrijeme pokrstavanja Hrvata postupno su se napustali stari sakralni nazivi i ustupali svoje mjesto novim krscanskima. Tamo na gorskim vrhuncima gdje su nekada bila svetista posvecena Perunu nastale su ranokrscanske crkvice posvecene sv. Iliji, Mihovilu, ili Jurju - pojasnjava dr. sc. Tomo Vinscak, docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istrazivanje je potaknuo prof. Veseljko Velcic, predsjednik Katedre cakavskog sabora opcine Moscenicka Draga, koji je u listopadu 2004. godine predlozio da dr. sc. Vinscak u okviru terenske nastave sa studentima etnologije i kulturne antropologije provede preliminarno istrazivanje vezano uz toponime Perun i Trebisca te je vec u studenome skupina u kojoj su sudjelovali studenti i studentice Ivana Galetic, Romana Hansal, Ana Montan, Katarina Coha, Gordana Tihomirovic, Tibor Komar i Andrija Rubinic iz Moscenica obisla spomenuto podrucje. Trenutak spoznaje - Nase istrazivanje pratili su i snimatelji Hrvatske televizije te su za potrebe znanstvenog programa pod nazivom »Trenutak spoznaje« izradili film koji je nedugo zatim bio prikazan sirokoj gledalackoj javnosti. Kako bismo bili sto sigurniji da je posao kojega smo se prihvatili ispravan, obratili smo se za pomoc vodecim hrvatskim, austrijskim i slovenskim znanstvenicima iz podrucja jezikoslovlja, arheologije i etnologije - dodaje dr. sc. Vinscak. Pozivu na suradnju odazvali su se akademici Radoslav Katicic, Petar Simunovic, Mislav Jezic, sveucilisni profesori Vitomir Belaj, Georg Holtzer iz Beca, Zmago Smitek i Lenart Skof iz Slovenije, ravnateljica Instituta za jezik i jezikoslovlje Dunja Brozovic Roncevic, arheolog Vladimir Sokol i ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Damodar Frlan, da bi potom 18. i 19. svibnja 2005. pod vodstvom dr. sc. Vinscaka i uz pomoc domacih ljudi te Ivana Nine Rubinica organizirana prva znanstvena ekspedicija na Zaglav, Perun i Trebisca. Obilaskom brda Perun, zaseoka Trebisca i podrucja oko tih mitologijskih toponima udaljenih 3,5 kilometara od M Paralele. - Tijekom posljednjeg obilaska terena postala nam je zorno jasna zivotna vertikala gore-dolje (osnovni element u mitu o dvoboju gromovnika i zmije) stanovnika zaselaka Potocke (Moscenicke) drage, sa sezonskim (ljetnim) uzdigom stoke na pasnjake i svakodnevnim usponom seljaka na njive u Zaglavu i Dolu sa zapadne strane Peruna, sto vise odgovara alpskom stocarstvu koje je zabiljezeno i na Velebitu, nego transhumantnom koje su sa sobom donijeli Cici. Pregled lokaliteta zvanih Trebisca (Gorenje i Dolenje) osporava pretpostavku (koju je inace vrlo uvjerljivo podastro becki prof. Georg Holzer u Moscenickom zborniku 3/2006) da je taj toponim nastao kao posljedica trijebljenja sume(krcenja) u vrijeme srednjovjekovne feudalne kolonizacije sumskoga podrucja, a ne - kako se pomisljalo - od prasl. trjeba = »zrtva«. Ta su Trebisca, naime, vrlo strmi sumom obrasli obronci Ucke gdje je bilo kakvo krcenje, da bi se dobila obradiva zemlja, posve besmisleno. Osim toga, s njima su povezani i (presuseni) izvor, vododerina i dosta velika spilja, sto se uklapa u vec dobro poznatu scenografiju indoeuropskih svetih mjesta (primjerice, Delfi u Grckoj). Naprijed spomenuti pregled Trebisca, kao i jasna paralela s lokalitetom Tribisca kod Zrnovnice istocno od Splita (isto pod vrhom zvanim Perun) meni govore da ce pri vrednovanju Trebisca nad moscenickim Potokom valjati jako ozbiljno razmisljati o njima kao starohrvatskom poganskom kultnom mjestu (mjesto zrtvovanja i, vjerojatno, proricanja) - naglasava prof. dr. sc. Belaj. Suradnja s Javnom ustanovom »Park prirode Ucka« Zaselak Trebisca je ostao ocuvan do danasnjih dana, sto moze zahvaliti smjestaju u sredini kanjona kojim je tekao potok prema moru, stvarajuci pred sobom jednu od najljepsih i najizrazitijih bujicinih udolina na podrucju Parka prirode Ucka. Stoga su, sukladno propisima o zastiti kulturnih dobara, Trebisca evidentirana kao nepokretno kulturno dobro-etnoloska bastina, a prijedlogom Prostornog plana zaselak je opisan kao »...napusteno selo planinskog tipa, izvanredno dobro sacuvano i iznimne ljepote krajolika, gdje je potrebno obnoviti most i mlin...«. Zastita i uredenje kuce u kojoj bi trebao biti smjesten muzej i etnografska zbirka samo je jedan od ambicioznih projekata Katedre jer je s idejom zastite i valorizacije podrucja Trebisca te prezentacije bogate tradicije ovoga kraja ostvaren kontakt s Javnom ustanovom »PPU« te je u planu i projekt »Povijesne staze Moscenicka draga - Trebisca - Perun« obnove, uredenja i oznacavanja poucnih staza. Rekonstrukcija mita Proslomjesecni uspon na Zaglav podno Peruna i spustanje povijesnom stazom do Trebisca predvodili su ing. Vinko Skalamera, clan predsjednistva Katedre te predsjednik lovackog drustva »Perun« Frane Rudan, a grupa koja se probijala vrlo strmim i neprohodnim stazama pokusala se u mislima vratiti u vrijeme dolaska Hrvata na ove prostore i osjetiti svetost ovog prostora. - Seleci se iz stare domovine u nove prostore Slaveni/Hrvati nosili su sa sobom materijalne predmete koji su im bili potrebni za zivot (uporabni alati, preslice, rala, jarmovi, kola, nosnje...), kao i sav duhovni svijet koji ukljucuje religijski svjetonazor, vjerovanja, kazivanja, obicaje i obrede. Uz vojne casnike imali su i one koji su se brinuli o duhovnome zivotu, neku vrstu druida, vraceva ili - najispravnije receno - zreci. Oni su u svojim glavama nosili cijelu mitsku sliku, vjerojatno u obliku nenapisanog mita. Mitska su se kazivanja znala napamet i penosila usmenim putem, a onaj koji je znao kazivati mit bio je vrlo cijenjen u zajednici jer je za zivot ljudi mit bio potreban koliko hrana i oganj. Kada su skupine prvih Slavena/Hrvata stigle u nove krajeve najprije je trebalo zaposjesti zemlju. Nakon sto su se smjestili u odredenom prostoru, duznost zreca bila je da na prava mjesta postavi bogove i bozanstva. Tek kada su bogovi sjeli na njima odgovarajuca mjesta tada je zrec mogao nastaviti pricati mit i tek tada se moglo reci da je taj prostor zauzet i potpuno usvojen kao svoj, nas. Bog Gromovnik Perun, koji ubija zmiju i oslobada vode trebao je biti gore na gori gdje je suho i gdje raste dub ili bor. Zamisljan je kao orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrh duba i gleda na sve cetiri strane svijeta kako bi vidio sto tko radi. Do njega sjedi kcerka, kukavica Mara i devet orlica koji su joj braca. Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom korijenu obitava Veles ili Volos - bog zemljoradnika ili bog stoke, koji se zamislja kao pernata zmija ili zmaj te ponekad kao dlakava zivotinja ili medvjed. Nesreca nastaje onda kada se zmija osokoli i pocne penjati gore na goru gdje je Perun. Zmijina je zelja da Perunu oduzme vode koje ljudima, poljima i stoci zivot znace. Perun tada bije, udara ili pere ognjenom munjom i tjera Velesa dolje u korijen, u vodu, jer mu je tamo i mjesto. To se dogada uvijek dok grmi i sijeva. Postoji jos i treca bozanska osoba, a ta je Mokos - Perunova i Velesova zena, koja u vrijeme ljeta boravi u Perunovom svijetu, a zimi u Velesovom. Zelja nase istrazivacke skupine bila je rekonstruirati taj mitski svijet i prostor i dati sakralnu interpretaciju krajobraza oko Moscenica, a u tome smo potpuno uspjeli jer smo pokazali da je Hrvatima ovaj prostor oko Peruna i Trebisca bio narocito svet i da je gora Perun njima predstavljala ono sto Grcima predstavlja Olimp - istice dr. sc. Vinscak. Moscenicke Drage grupa akademika, profesora i doktora znanosti, lingvista, indologa, etnologa i arheologa dosla je do zakljucka da se radi o svetom prostoru slavenske mitologije te je zatim u listopadu prosle godine odrzan znanstveni skup tijekom kojega je zakljuceno da treba nastaviti daljnja istrazivanja i izvrsiti pripreme za otvaranje prve faze muzejske zbirke u Trebiscima (radovi s toga skupa objavljeni su u 3. broju Moscenickog zbornika). Nazivi Perun i Trebisca oduvijek su bili primamljivi za lingviste i znanstvenike koji se bave rekonstrukcijom staroslavenske mitologije i vjerovanjem Hrvata prije no sto su primili krscanstvo, a na temelju toponomastickih i topografskih podataka moze se pretpostaviti kako ime brda Perun doista potjece od imena boga gromovnika poganskih Slavena te se to zemljiste, interpretirano sakralno, moze smatrati njegovim svetistem. Naime, ustroj toga svetista potpuno odgovara strukturi drugih poznatih Perunovih svetista u Kijevu, kod Novgoroda, u okrugu Stralsund u sjevernoj Njemackoj pri Baltickom moru, nad Zrnovnicom kod Splita, cime se pretpostavljeno svetiste iznad Moscenica uklapa u siroko postavljen okvir. Zrtve bogu Perunu - U staroj ruskoj crkvenoj knjizevnosti ima poprilican broj spisa u kojima se suzbijaju ostaci neprevladanoga poganstva te se cesto imenom spominje Perun i njegovo »trebisce« - mjesto na kojem mu se prinosi »treba« (praslavenska rijec koja znaci zrtva te je usla i u crkvenoslavensko liturgijsko nazivlje). Polozaj Trebisca bio bi dakle mjesto gdje se zrtvovalo bogu Perunu, a buduci da se on i njegov zrtvenik spominju u tim tekstovima toliko cesto skupa, tko to ne zna ne moze drukcije tumaciti toponime Perun i Trebisca - navodi akademik Radoslav Katicic. Iako praslavenski glagol »trebiti« znaci »krciti« pa imenica »trebiti« moze znaciti »krcevina«, profana etimologija toponima pada u vodu obilaskom terena jer se tek tada moze uvidjeti da se radi o toliko strmom podrucju da tamo nikome ne bi palo na pamet krciti sumu. Upravo je to potvrdeno proslomjesecnim istrazivanjem tragova svetista nad Moscenicama kojemu je stozer bio vrh Perun, a niz utvrdenih pojedinih podataka, kako je istaknuo akademik Katicic, bez ikakve dvojbe dokazuje da se radi o poganskom slavenskom svetistu i jednome od najvaznijih povijesnih i kulturnih spomenika u Hrvatskoj. - Ceski povjesnik Jan Peisker je na zapadnoslavenskom podrucju utvrdio 32 primjera jednako rasporedenih komponenti nekoga poganskoga sakralnog prizorista: tekuca voda, s njezine desne strane (gledajuci nizvodno) stijena koja svojim imenom podsjeca na Vraga, strah, tamu, pakao, crno, vranca, a s lijeve obicno nesto visi gorski vrh cije ime asocira na Svaroga, Sunce, Svantevida, nebo, bijelo, bijeloga konja/kobilu. Peisker je tu pravilnost u toponimiji interpretirao kao trag svetista stare iranske zoroastrijske dualisticke religije u kojoj bi na lijevoj strani rijeke stovali dobroga, bijeloga boga, boga svjetla, Ahura Mazdu, a na desnoj zloga, crnoga boga, boga tame, Devu - objasnjava prof. dr. sc. Vitomir Belaj, povlaceci paralele s vrhom Perun u cijem se podnozju nalazi seoce Trebisca, iznad kojega je izvor potoka sto tece kroz selo. Ucka = Olimp Da se radi o svetom mjestu, slutio je jos i prevoditelj ceske verzije srednjovjekovnoga Elucidarija na hrvatski jezik (sacuvanoga u Zgombicevu zborniku) kada je u opis Europe ubacio Ucku: »Ucenik rece: Povej mi o toj vlaste jaze imenujet se Europija. Ucitelj otveca: ...Vaspet jest jedna last jaze zovet se Istrija. I v toj zemlji jest jedna gora jaze zovet se latinski Olinfos jeze jest Ucka i te gori visokost ide daze pod oblaki.« - Autor je morao biti dobro upoznat s podrucjem ispod Ucke, inace ju ne bi izjednacio s drevnim i slavnim bozanskim Olimpom. Tko je poput nas krenuo pjesice uz Potok u guduru Potocke vale do Trebisca, pa jos u mislima pokusao zamisliti izgled i snagu Potoka prije no sto su mu ljudi ukrali vodu na izvoru, zna kako se tamosnja priroda doimlje covjeka. Ako se pak dalje penjete prema Petrebiscu pa vam se ukazu divlje stijene Vojaka, »Olinfosa«, stane vam dah. A kada cujete da se jedna od stijena ispred vas, gore iznad izvorista Potoka zove Voloski kuk, a da vam je za ledima Perun, krajnje je vrijeme da pocnete o tome ozbiljno razmisljati - naglasava prof. dr. sc. Belaj. Tijekom terenskog etnografskog i etnoloskog istrazivanja potrebno je bilo pronaci izvorne kazivace koji ce znati razne price, legende i vjerovanja sto su se prenosila usmenim putem do danasnjih dana, a biljezena su i kazivanja o tome kako se nekad zivjelo na ovim prostorima. No, buduci da je etnografska i etnoloska grada vrlo recentna, dobiveni se podaci odnose na kraj 19. i cijelo 20. stoljece te stoga mogu malo reci o etnogenezi i doseljavanju Slavena i Hrvata na ove prostore. Zato bi u buducnosti u proucavanje mitoloskih toponima nasega kraja trebali biti involvirani i arheolozi, no dotad najvazniji (i jedini) putokaz u tzv. »tamna« stoljeca (od 6. do 8. st.) po dolasku Hrvata na ove prostore predstavlja toponimija, topografija i price prenosene generacijama. Muzejska zbirka Mracna stoljeca i vjerovanja nasih predaka trebala bi osvijetliti buduca muzejska zbirka o staroj hrvatskoj mitologiji u Trebiscima, gdje je tijekom proslomjesecnog terenskog ispitivanja na trasi Zaglav - Mrdacici - Pretrebisca - Gorenje Trebisca - Dolenje Trebisca - Voloski kuk, skupina predvodena prof. Veseljkom Velcicem pripremala kucu u kojoj ce zbirka biti smjestena. Na izradi planova i postavljanju etnografske zbirke radit ce studenti etnologije i kulturne antropologije predvodeni prof. Velcicem i dr. sc. Vinscakom, a radovi ce poceti odmah po izdavanju potrebnih dozvola od nadleznih ministarstava te se otvorenje ocekuje 2007. godine. - Takav je muzej potreban da bi se domacoj i stranoj javnosti ukazalo na sakralnu vrijednost ovog prostora, a ovakva su istrazivanja vrlo vazna za rasvjetljavanje prvih, »tamnih« stoljeca dolaska Hrvata na ove prostore. Kako idemo vise u buducnost to nam vise postaje jasnija nasa proslost, a kroz takva istrazivanja pokazuje se povijesni, kulturni i etnicki identitet ljudi ovog kraja. Sve nam je to potrebno kako bismo pokazali nasu etnoduhovnost i ukorijenjenost u krajobraz koji nas okruzuje. Krscanstvo je promijenilo imena starih bogova i postavilo nova, ali se stara slika svijeta nije bitno promijenila - zakljucuje dr. sc. Vinscak. Pisala Ana Makek / Napomena: Novi List -> http://www.novilist.hr/ od Nedjelje, 5.11.2006. -> Prilozi -> Mediteran -> SVETI PROSTOR STAROHRVATSKE MITOLOGIJE. Dragi prijatelji! Nas brat, sada pokojni Zvonimir Frlan, teozof i slikar, pricao mi je o livadi koju je cesto posjecivao jos od 70-tih godina proslog stoljeca. Preko te livade vjerojatno ne malo puta ja sam prolazio s planinarima, na putu s Vojaka, preko vrha Peruna do Moscenicke Drage. Vise platoa s livadama na tom je potezu, blize Moscenickoj Dragi. Sa Ivicom Padjenom, Ivanom Prekopom, Vladom Marusicem, Ninoslav Volajem i Suzy u razgovoru smo spominjali posjet toj livadi, sto definitivno trebali bi i realizirati uskoro. Tocna lokacija te livade mene zanima. Zvonimir Frlan teozof, bio je u posjedu pravog znanja, njegov osjecaj i razum, njegova intucija nepogrjesivo je vodila ka pravom mjestu boravka, obitavalista, i te energije posjedovanja kamo je njoj mjesto. Da je Zvonimir bio na ispravnom putu to potvrdjuje i ovaj nalaz, gore ispisan tekst. / Pogledaj: http://budan.blog.hr/ http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr lijepi pozdrav, boro

Eko-centar i magareča dernjava, jutro se budi. ne zaboravite na: http://karolina-rijecka.com http://budan.blog.hr/ lp, boro

O HODANJU PO VODI Živio u Indiji jedan veliki guru. O njemu se pričalo da hoda po žeravici, po vodi, po zraku. O njemu se pričalo kao o najvećemu čudu. Jedan je mladić poželio, silno poželio, da nauči hodati po vodi. «Neću žaliti truda ni vremena», zavjetovao se, «samo da naučim tu čudesnu vještinu, samo da se oslobodim zemljine sile teže». Pošao je učitelju, i kazao mu svoju želju. Ovaj ga sasluša i reče: «Dobro. Naučit ću te hodati po vodi. Ali me moraš u svemu slušati – ne postavljati pitanja i primjedbe, već bespogovorno činiti što ti kažem». «Slušat ću te, učitelju», obeća mladić. Učitelj mu pokaza ležaj u kolibi, koju je djelio s još nekim učenicima. Sutradan, u cik zore, guru ga probudi i naloži mu da smjesta krene u obližnje selo, i da tamo pomogne seljanima kopati vodojažu. Učenik ga bez riječi posluša. Cijeloga je dana marljivo radio u selu. Uvečer se vratio tako umoran, da je jedva progutao pokoji zalogaj. Svalio se na ležaj i zaspao mrtvim snom. Sutradan se zbude isto. Opet ga učitelj u cik zore probudi i pošalje u selo da pomogne seljanima vršiti žito. I opet se uvečer učenik vratio mrtav umoran, i malo zbunjen. Takvo se učenje svakoga dana ponavljalo. Učenik je šutio, ali je tu i tamo razmišljao nije li se učitelj možda zabunio šaljući ga ovako u dobrotvoran rad, a on je zapravo došao naučiti da hoda po vodi. Vrijeme je protjecalo bez promjene. Selo pokraj učiteljeve nastambe bijaše vrlo siromašno, njegovi su žitelji počesto gladovali. Učenik je radio sve što mu je učitelj zapovijedao, ali je bivao sve nestrpljiviji. «Kad li će me naučiti da hodam po vodi»? pitao se. Jednoga je dana, prolazeći pokraj rijeke put sela, ugledao učitelja gdje hoda po vodi. Taj ga je prizor ohrabrio. «Očito, bliži se dan kad će mi učitelj pokazati tu vještinu», pomisli. Te večeri, učenik se približi učitelju, pokloni se, i upita smije li, ipak, nešto upitati. Vidjevši njegovu veliku gorljivost i tjeskobu, učitelj se smekša, i dopusti mu da ga upita što želi. «Učitelju, koliko će još dugo trajati ova priprema do pravoga učenja»? upita učenik. «Do pravoga učenja»?! nasmija se učitelj. «Pa ovo je pravo učenje! Pomaganje drugima je pravo učenje»! Učenik ostade razjapljenih usta. «Kako? Zar se nismo dogovorili...»? «Dakako. Hodanje po vodi bio je mamac. Da ti kažem: to hodanje po vodi je lako, ono se nauči za svega pet, šest godina. Ali rad za druge bez plaće, bez stjecanja ugleda i priznanja – to nije lako. To se uči cijeli život». ( Indijska priča, prepričala V.K.) preuzeto iz knjige «VRLINE NENASILNOSTI» koju je sačinila Vesna Krmpotić ---------------------------------------------- http://www.blogoye.org/borivoj ili http://borivojbukva.mojblog.hr/ http://budan.blog.hr/ http://karolina-rijecka.com pozdrav, boro

CRKVENI BLOGOSLOV I ZIVOTINJE ----------------------------- Crkveni blagoslov za pokuse na zivotinjama. Skandal: Predstavnik Crkve je otvorio labaratorij za pokuse na zivotinjama u mjestu Erlangen. Elisabeth Mederer, Udruga za pravo zivotinja, Nurnberg . U okviru svecanog otvorenja novog centra za pokuse nad zivotinjama Friedrich-Alexander Universitat u mjestu Erlangen je 20.juna 2005. proteklo je ekumenskim bogosluzjem, kojeg je vodila evangelisticka duhovnjakinja te katolicki pastoralni asistent. U svom nastupu su iznosili dijalog izmedju pokusnih zivotinja i znanstvenika. Zivotinje su rekle, da su bozja bica, da posjeduju cuvstva. U pojedinim trenucima neda im se raditi, u drugim trenucima zbog bolesti samo leze. Ponekad su zalosne, jer se umrli neki clanovi iz njihove sredine. Svakako im je lijepo, kad si pogledaju svoju novu nastambu, za koju su ljudi ulozili toliko materijalnih sredstava - i to samo za njih, pokusne zivotinje. Naglasavaju, da zivotinje nude same sebe i daju si truda za sto bolje rezultate, svoj opstanak vide kao svoj zadatak, svoj rad, svoj poziv. Napominju, da to nije lagan poziv, jer na kraju za dobrobit covjecanstva ceka ih smrt. Pokusne zivotinje s toga prizeljkuju postovanje, predostroznost, brigu i zahvalu prema Bogu. Istrazivaci neka se Bogu zahvale takodjer za dar svog istrazivackog duha. Potom su uslijedile molitve, zahvale Bogu, blagoslov centra. U nastavku programa koji je uslijedio, pokazali su glodavce u uobicajno tesnim kavezima. Kod narednih pitanja nas je ovlastena osoba zastitnika zivotinja eksperimentalnog centra opomenuo, da su evropske norme kod istovrsnog odgoja dosta u njih nadmasene. Ja osobno bih radje vidio vece kaveze, medjutim za njih je nedostatno novaca. Potuzio se takodjer na nedostatak novaca za osoblje centra. ZA POKUSE NA ZIVOTINJAMA KRIVA JE CRKVA ---------------------------------------- Crkveni nauk vec vise od 1500 godina zanemaruje zivotinje. Sve do danas zivotinjama ne priznaje se dusa. U katekizmu katolicke Crkve iz 1993, kojeg su sastavili pod vodstvom kardinala Ratzingerja - danasnjeg pape Benedikta VXI., pise: 2417 Bog je zivotinje obecao gospodarenju covjeka, kojeg je stvorio po svojom oblicju. (...) Medicinski i znanstveni pokusi na zivotinjama su moralno dopustivi. 2293 U znanstvenim temeljima istrazivanja i u upotrebi znanosti jasno vlada prevlast covjeka nad stvarnoscu. Tice nas se i nase je pravo, Bozja volja je, da zrtvujemo neduzna bica, koja ce biti zrtvovana za zivot pod nasim okriljem i dominacijom. Od kud takav preziruci odnos do zivotinjskog svijeta? Toma Akvinski (1225 - 1274) "veliki" crkveni ucitelj i "svetac" ucio je, da zivotinje - i zene nemaju dusu. Tko misli, da je Crkva do danas svoje misljenje promjenila, vara se: limburski svecenik je godine 2005 preko svog osobnog referenta Sebastiana Lindnerja na pitanje, dali zivotinje imaju dusu, odgovorio: "Dusa je po definiciji to, sto ucini covjeka covjecnijim i razlikuje ga od drugih zivih bica. (...) Tada lako pojam "dusa" koristimo s obzirom na covjeka a ne na zivotinje." Vise od 1500 godina su crkveni ucitelji na jednak nacin razlikovali muskarce od zena. Avgustin, (354-430), jedan od najznacajnijih crkvenih ucitelja, je govorio: "Zena je manjevrijedno bice, koju Bog nije ostvario po svojoj slici. U skladu s prirodnim redom je, da zena sluzi muskarcu." Papa Janez Pavel II je govorio: "Zena neka poslusno slusa i u potpunosti se podredi. Niti jednoj zeni ne dozvoljavam poducavanje da bi se uzdigla iznad muskarca. Uostalom prvo je realiziran Adam a nakon toga Eva." Stoljecima je Crkva sirila pogresno misljenje, da su Indijanci i crnci manjevrijedna bica, zato su ih mogli bez razmisljanja izrabljivati i ubijati. Danas je istina o zivotinjama "zivotinje bez duse" razlogom za kruto mucenje: "U konacnici su bile zivotinje stvorene u interesu i sluzbi covjeka; sto govori, da ih smijemo koristiti takodjer za pokuse." (Janez Pavel II. u jednom govoru biolozima 1985.) CRKVA I ZIVOTINJE: TAMNO POGLAVLJE Prof.dr.teol.dr.h.c. Erich Grasser, redovni profesor Novog zavjeta na Bonskom univerzitetu, je kazao: "Kako je s Crkvom i zastitom zivotinja? Da vam izrecem istinu: kad ce se jednom ispisivati povijest nase Crkve, i tema "Crkva i zastita zivotinja" u 20. stoljecu predstavlja jednako tamno poglavlje kao tema "Crkva i paljenje vjestica" u srednjem veku." Prijevod sa slovenskog: Borivoj Bukva / Napomena: Preuzeto iz slovenskog casopisa OSVOBODITEV, revija za prijatelje ZIVALI, St.7/junij 2006, letnik 3 Ljubljana, www.osvoboditev-zivali.org Vir: Freiheit fur Tiere, st.2/2006, prevod Andreja Golob / http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr http://budan.blog.hr/